You are here

Reč urednika

Svi mi imamo složene odnose ljubavi i mržnje sa svojim mobilnim telefonima, tabletima i pametnim satovima. Ali kao u svakom braku, nakon godina zajedničkog rasta i razvoja, imamo utisak da smo zaista postali jedno i da jednostavno nismo spremni da napustimo naše zajedništvo.

Taj odnos je otišao tako daleko da smo postali podložni potpuno novom strahu – nomofobiji (od engl. NO MObile: bez mobilnog telefona) – koji opisuje osećaj panike i bespomoćosti koji nas obuzme kada iznenada shvatimo da smo ostali sami, izbačeni iz povezanog sveta, jer se baterija našeg uređaja ispraznila.

Stoga su komunikacione tehnologije privredna grana sa najbržim rastom u svetu. Zemlje Zapadnog Balkana nisu izuzetak; prošle godine izvoz informacionih i komunikacionih usluga iz Srbije porastao je za impresivnih 21,5 odsto u odnosu na 2016. Međutim, mladi preduzetnici nam kažu da i dalje imaju probleme koje treba rešiti – pravni sistem ne može da drži korak sa tempom kojim se njihova delatnost razvija, a država ne želi da im pomogne.

Najveće strane investicije u regionu dolaze iz sektora telekomunikacija. Balkan je veliko tržište, a prihodi od telekomunikacija prelaze više milijardi evra godišnje. Stručnjaci u ovoj oblasti predviđaju da će tržište Zapadnog Balkana biti veoma živo u bliskoj budućnost, pre svega zahvaljujući očekivanim velikim ulaganjima u razvoj optičkih mreža.

Jirži Dvorjančanski, generalni direktor Vipneta Hrvatska otkriva nam tajnu kako je ova kompanija postala jedna od najvećih u regionu, kao i prepreke sa kojima se suočava: „Ako se Hrvatska odluči da ne gradi međugradsku optičku mrežu, dve trećine domaćinstava moglo bi ostati bez brzog interneta”, kaže.

Dok Vipnet radi na razvoju 5G mreže u Hrvatskoj, državne kompanije u Bosni i Hercegovini se muče sa sprovođenjem 4G. Mirsad Zaimović, generalni direktor BH Telekoma, ukazuje da od ekonomske krize 2008. godine, telekom operateri beleže stalan pad prihoda. „Te tendencije su takođe prisutne i u Bosni i Hercegovini, sa vremenskom zadrškom od dve do tri godine. Ovo kašnjenje je posledica opšte poslovne klime u regionu, tako da još uvek očekujemo veliki pritisak na naše poslovanje”, kaže Zaimović.

Sektorski izveštaj Lumena je sveobuhvatna analiza tržišta telekomunikacija na Zapadnom Balkanu. On takođe daje kratak uvid u budućnost ovog sektora – razvoj virtuelnih operatera nakon što je njihov tržišni udeo u drugim zemljama dostigao čak 20 odsto nakon svega nekoliko godina na tržištu.

Ta budućnost bi mogla da bude i u razvoju malih preduzeća koja nastaju zahvaljujući kreativnosti i osećaju za potrebe mlađih generacija. Lumen predstavlja Hangar18, hrvatsku kompaniju koja je počela kao servis za opravku mobilnih telefona, prešla na pravljenje sopstvenih telefona i dobila nagradu za najprodavaniji pametni telefon na sajmu IFA u Berlinu prošle godine. Njegov proizvod već osvaja tržišta van Balkana, a njegov cilj je da pridobije nove generacije, nudeći im uređaje vrhunskog kvaliteta sa nekim od funkcija vodećih brendova, ali po dva do tri puta nižim cenama. Uostalom, moć telekomunikacija je u činjenici da su najveće svetske kompanije počele na isti način i sa istim ciljem.